U prvoj epizodi tehnološkog podcasta CyberFleet, koji nastaje u produkciji medija Virtualna stvarnost i tvrtke XRPG u suradnji s RTL-om Hrvatska, gostovao je Dino Velić, VR programer iz Siska.
CyberFleet je emisija koja se bavi tehnološkim postignućima u raznim sektorima, nastojeći ih kroz razgovore s gostima približiti širokoj publici zainteresiranoj za razvoj i budućnost. Podcast nastaje u produkciji medija Virtualna stvarnost u suradnji s RTL-om, a voditelj je Ante Fumić.
U prvoj epizodi gostovao je Dino Velić, VR programer iz Siska, koji nam je otkrio kako izgleda karijerni put jednog VR developera, pojasnio razlike između VR-a, AR-a i MR-a te govorio o utjecaju umjetne inteligencije na tehnologiju i čovječanstvo.
Velić je već 12 godina prisutan u IT industriji, a kroz karijeru je prošao različite pozicije – od programera do project managera. Gaming mu je, kaže, oduvijek bio hobi, a ključni trenutak dogodio se na fakultetu.
„Na faksu me jedan profesor, Krešo Vargić, upoznao s Unity Engineom – u kojem programiramo videoigre, virtualnu stvarnost i slično. Tako da sam se počeo zanimati, kod kuće stalno programirati nekakve igrice“, prisjeća se Velić.
Nakon toga ukazala mu se prilika za zaposlenje u jednoj hrvatskoj firmi kao programer: “Tu sam onda stekao sve ta znanja, vještine o virtualnoj stvarnosti, svim tim tehnologijama”, kaže Velić.
Jedna od prvih VR aplikacija na kojoj je radio bila je vezana uz Alku za Muzej u Barbanu:
„Doduše, nisam sam radio na toj aplikaciji. Bilo mi je super jer sam imao i rekvizite uz aplikaciju – prilikom testiranja sjedio sam na drvenom konjiću, imao koplje na koje smo montirali senzore, i onda sam cijelo vrijeme jahao na tome.“
Pitali smo ga što je zapravo XR tehnologija, pojam koji se sve češće spominje u medijima, iako mnogima još uvijek nije sasvim jasan – pogotovo kada se radi o razlikama između AR-a, VR-a i MR-a.
“XR, odnosno Extended Reality, to je proširena stvarnost – zapravo naziv za skupinu inovativnih tehnologija, poput virtualnih naočala, naočala za proširenu i mješovitu stvarnost. Na engleskom to zovemo Virtual Reality (VR), Augmented Reality (AR) i Mixed Reality (MR). XR je jedan krovni naziv“, kaže Velić.
Zatim objašnjava razliku između njih: „Virtualna stvarnost je kad uzmemo uređaj, stavimo ga na glavu i potpuno smo u digitalnom svijetu, odvojeni od ostatka.“
Augmented Reality, odnosno proširena stvarnost, u početku se najčešće vezala uz mobilne uređaje: “Recimo kad uzmemo mobitel i na stol stavimo neki 3D objekt i slično.“
Mješovita stvarnost se, kaže, u zadnjih nekoliko godina pojavila.
“Vrlo je bliska proširenoj stvarnosti, ali ovdje VR naočale koriste kamere kako bi prikazale stvarni svijet, a 3D objekti unutar njega reagiraju na našu okolinu – dakle interaktiraju s fizičkim prostorom.“
Na pitanje za što ima najviše upita kada mu klijenti dolaze, Velić ističe da je to i dalje virtualna stvarnost.
„Proširena stvarnost je nešto što mi uvijek pokušavamo predstaviti kroz razgovor s klijentima, jer mislim da još nisu dovoljno svjesni njenih mogućnosti. Često nisu ni svjesni razlike između virtualne stvarnosti i mješovite stvarnosti, tako da uvijek im moramo dati na uvid, moramo im pokazati kako izgleda ta mješovita stvarnosti, jer to je stvarno nešto sasvim drugačije kad se to doživi kroz headset“, objašnjava Velić.
Pitali smo Velića je li umjetna inteligencija samo trenutni hajp ili stvar koja će trajno promijeniti čovječanstvo.
„Pa da, sad je AI prisutan gotovo svugdje. Trenutno je hajp oko toga, ali mislim da je taj hajp s razlogom“, kaže Velić.
Dodaje da je ono s čim mi najviše povezujemo trenutni hajp, ChatGPT i large language modeli (LLM-ovi), koji omogućuju da napišemo bilo kakvo pitanje ili zahtjev i dobijemo odgovor u samo nekoliko sekundi.
„To sigurno utječe na čovječanstvo. I sam primjećujem koliko to utječe na moj posao i sve što radim. Koristim ChatGPT i Grok kao glavne alate za programiranje, pa čak i za dobivanje informacija.“
Međutim, Velić napominje da treba biti oprezan: „Što ga više koristim, to vidim i neke nedostatke. Recimo, ChatGPT zna ‘halucinirati’, daje podatke koji nisu istiniti. Još uvijek treba biti oprezan, ali svakako pomaže u produktivnosti.”
Velić ističe da je važno napraviti razliku između AI-a poput LLM-ova, alata koji se koriste za generiranje slika ili koji pomažu u produktivnosti, posebice u zabavnoj industriji, i AI-a koji stvarno doprinose čovječanstvu.
„Ja bih rekao da povijest čovječanstva mijenjaju AI-evi koji se fokusiraju na medicinu i druge stvari koje stvarno pomažu ljudima“, ističe Velić.
Kao pozitivan primjer, navodi istraživački tim u Europi koji je razvio AI za kreiranje struktura proteina.
„Zadnjih 60-70 godina znanstvenici su uspjeli rekonstruirati 150.000 proteina, dok je 2020. tim sa istraživačkog centra, u samo nekoliko godina, istrenirao AI koji je u tom periodu rekonstruirao 200 milijuna proteina. Proteini su ključni u mnogim područjima, a ovo je stvarno pozitivan primjer kako AI može pomoći čovječanstvu“, kaže Velić.
Podijelio je i svoja iskustva s hologramima, govorio o potencijalu XR tehnologija za B2B sektor te ponudio savjete mladim developerima koji žele zakoračiti u svijet proširene i virtualne stvarnosti.
Čitav podcast s Dinom Velićem pogledajte u priloženom videu.