Odluka EU o privatnosti podataka mogla bi Metu skupo koštati

Nakon slučaja dugog skoro pa jedno desetljeće (2013 – 2023) kraj se polako nadzire no sve se čini kako je Meta ta koja će izvući deblji kraj. Odluka DPC-a, za koju se očekuje da će biti objavljena 12. svibnja, mogla bi zaustaviti Metine operacije u EU u slučaju da se ne donese odluka o privatnosti putem predloženog EU-SAD Data Privacy Framework-a. Naravno, tu nije kraj Metinim restrikcijama u daljnjem radu. Predviđa se da će novčana kazna biti viša od 800 milijuna eura, a korektivne mjere će biti implementirane nakon preporuka Europskog odbora za zaštitu podataka.

“Očekujemo da će irska Komisija za zaštitu podataka u svibnju izdati odluku u svojoj prethodno objavljenoj istrazi koja se odnosi na transatlantske prijenose podataka korisnika Facebooka iz EU/EEA, uključujući nalog za obustavu takvih prijenosa i kaznu”, objasnili su iz Mete u svom izvješću o zaradi.

Sa sličnom situacijom susreo se i Amazon kada je 2021. godine, zbog kršenja standarda privatnosti građana Europske unije, morao platiti 746 milijuna eura. Iako visina kazne za Metu još nije potvrđena ni sigurna, nagađa se da će ipak biti puno veća nego ona koju je Amazon morao podmiriti. Irska komisija za zaštitu podataka planira objaviti svoju odluku u ponedjeljak.

Potpredsjednica IAPP-a, Caitlin Fennessy, rekla je da bi se odlučeni nalog o obustavi prijenosa i određene korektivne mjere mogle pokazati boljim i smislenijim nego rekordna kazna. Naglašava kako bi određeni ograničeni protok podataka te uvjetovana promjena poslovnog oblika tvrtki mogao imati veći financijski utjecaj na Metu i tisuće njoj sličnih kompanija. Gledajući na širi aspekt nadolazeće odredbe, Fennessy kaže da bi to moglo navesti tvrtke u EU da zahtijevaju lokalizaciju podataka američkih poslovnih partnera  ili uključiti opciju prebacivanja na lokalne alternative. ‘Stručnjaci sektora za privatnosti trebali bi pripremiti svoje izvršne direktore i odbore na značajne smetnje u prijenosu podataka u narednim mjesecima’, tvrdi Fennessy.

Edward Snowden, bivši suradnik Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a, 2013. godine otkrio je kako američka vlada opetovano pristupa informacijama ljudi putem internetskih kanala poput Facebooka i Googlea. Takvo otkriće potaknulo je Maxa Schremsa, austrijskog borca za privatnost, da podnese tužbu protiv Facebooka zbog dokazanog kršenja osobne privatnosti te na taj način pokrenuo dugoročnu bitku oko legalnosti prebacivanja povjerljivih podataka iz EU u SAD.

Vrhovni sud je do sada tvrdio kako Washington nema dovoljnu razinu provjere za zaštitu osobnih podataka građana Europske unije, potičući tako SAD da ažurira internu pravnu zaštitu kako bi Europljanima pružio veće jamstvo da će američke obavještajne agencije slijediti nova pravila koja reguliraju pristup takvim podacima.