Što je blockchain i kako on osigurava naša sredstva?

U zadnjih par godina kriptovalute su preuzele svijet. Od najpoznatijih, kao što su Bitcoin i Ethereum, do ironičnih, kao što su Dogecoin i Dogelon Mars, kriptovalute su svugdje oko nas. Mogu se koristiti za transakcije u pravom životu ili za transakcije u Metaverzumu, kao što je kupovanje ili iznajmljivanje zemljišta. Iako svi znamo za postojanje i korištenje kriptovaluta, malo nas zapravo razumije kako transakcije pomoću kriptovaluta funkcionira. Ako ste se zapitali kako se taj proces izvodi, najvjerojatnije ste naišli na termin „blockchain“ par puta prilikom istraživanja. Isto kao za kripto, mnogi od nas smo ČULI za blockchain, ali malo nas zapravo zna što to ZNAČI.

Povijest blockchain-a

Osoba ili grupa pod imenom Satoshi Nakamoto krajem 2008. godine objavila je bijelu knjigu na internetu koja objašnjava principe iza nove vrste digitalnog novca pod nazivom Bitcoin. Svaka kriptovaluta od tada je evolucija ideja iznesenih u tom dokumentu. Nakamotov cilj bio je stvoriti digitalni novac koji bi omogućio online transakcije između dva stranca bilo gdje u svijetu bez potrebe za trećom stranom poput kartične tvrtke ili procesora plaćanja poput Paypal-a u sredini.

Ovo je zahtijevalo sustav koji bi eliminirao teško pitanje koje se zove problem “dvostruke potrošnje”, gdje bi osoba mogla koristiti isti novac više puta. Rješenje je mreža koja stalno provjerava kretanje Bitcoina. Ta mreža je blockchain. Svaku Bitcoin transakciju pohranjuje i provjerava globalna mreža računala izvan kontrole bilo koje osobe, tvrtke ili zemlje.

Što je “blockchain”?

Blockchain je metoda bilježenja informacija koja onemogućuje ili otežava promjenu sustava, hakiranje ili manipulaciju. U svojoj srži, blockchain je distribuirana digitalna „knjižica“ koja pohranjuje podatke bilo koje vrste. Blockchain može bilježiti informacije o transakcijama kriptovalutama, vlasništvu NFT-a ili DeFi pametnim ugovorima. Svaka transakcija u ovoj knjizi autorizirana je digitalnim potpisom vlasnika, koji ovjerava transakciju i štiti je od neovlaštenog mijenjanja. Stoga su podaci koje sadrži digitalna knjiga vrlo sigurni.

Najbolji primjer blockchaina je vaš Google Drive. Kada izradimo dokument i podijelimo ga s grupom ljudi, dokument se distribuira umjesto da se kopira ili prenosi. Ovo stvara decentralizirani distribucijski lanac koji svima daje pristup dokumentu u isto vrijeme. Nitko nije zaključan čekajući promjene od druge strane, dok se sve izmjene dokumenta bilježe u stvarnom vremenu, čineći promjene potpuno transparentnima. Naravno, blockchain je kompliciraniji od Google Drive-a, ali je  prikladan primjer jer ilustrira ključne ideje tehnologije: Blokovi (Blocks), Čvorovi (Nodes) i Rudari (Miners)

Blokovi (Blocks)

Blokovi su zapisi transakcija između dvije ili više osoba. Detalji transakcije (tko je primatelj i pošiljatelj, količina novca i možda poruka) su trajno upisani u taj blok, „uklesani u kamen“. Taj isti blok sadrži informacije koliko novca ili kriptovaluta pošiljatelj i primatelj posjeduju. Ako, na primjer, više pošiljatelja obavi transakciju sa istim primateljem, kreira se već spomenuta knjižica. Ta knjižica se podijeljena na sve pošiljatelje, pošto obavljaju transakcije dijele istog primatelja. Dijeljenje te knjižice također sprječava pokušaje hakiranja ili falsificiranja količine valute, pošto svi pošiljatelji dijele istu knjižicu u kojoj piše točno koliko svatko ima koje valute. Malo detaljnije o tome kasnije.

Blokovi se sastoje od 3 osnovna elementa:

• Podaci u bloku.
• 32-bitni cijeli broj koji se naziva jednokratni broj ili „nonce“. Taj se jednokratni broj nasumično generira prilikom stvaranja blok, koji zatim generira hash zaglavlja bloka.
• Hash –  256-bitni broj povezan sa jednokratnim brojem. Mora započeti s velikim brojem nula (tj. biti iznimno mali).

Rudari (Miners)

Tko potvrđuje transakcije na lancu blokova? Miners, iliti rudari, su ljudi koji potvrđuju ispravnost blokova te pomažu kreirati nove blokove kroz proces „rudarenja“ („mining“). U blockchain-u svaki blok ima svoj vlastiti jedinstveni broj i hash, ali također referira na hash prethodnog bloka u lancu, tako da rudarenje bloka nije jednostavno, osobito na velikim lancima. Kako bi rudari mogli ovjeriti blok i dodati ga u blockchain, moraju riješiti kompleksni matematički problem, zvan „Proof of Work“.

Spomenuti problem se svodi na pronalaženja jednokratnog broja koji generira prihvaćeni hash. Budući da taj jednokratni broj ima samo 32 bita, a hash 256, postoji otprilike četiri milijarde mogućih broj-hash kombinacija koje se moraju iskopati prije nego što se pronađe prava. Kada se to dogodi, kaže se da su rudari pronašli “zlatni broj” i njihov se blok dodaje u lanac. Kada se blok uspješno rudari, promjenu prihvaćaju svi čvorovi na mreži, a rudar je financijski nagrađen u vrijednosti od 12.5  Bitcoina, iliti otprilike 2 milijuna kuna.

Čvorovi (Nodes)

Jedan od najvažnijih koncepata u blockchain tehnologiji je decentralizacija. Nijedno računalo ili organizacija ne može ni ne smije posjedovati lanac. Umjesto toga, distribuiramo već spomenutu knjižicu preko čvorova povezanih u lanac. Čvorovi mogu biti bilo koje vrste elektroničkih uređaja koji održavaju kopije blockchain-a i održavaju funkcioniranje mreže.

Svaki čvor ima vlastitu kopiju lanca blokova i mreža mora algoritamski odobriti svaki novo-iskopani blok da bi lanac bio ažuriran, pouzdan i ovjeren. Budući da su blockchain-ovi transparentni, svaka radnja u glavnoj knjižici može se lako provjeriti i pregledati. Svaki sudionik dobiva jedinstveni alfanumerički identifikacijski broj koji prikazuje njegove transakcije. Kombinacija javnih informacija sa sustavom provjere i ravnoteže pomaže blockchain-u da održava integritet i stvara povjerenje među korisnicima. U biti, blockchain-ovi se može smatrati kao skalabilnost povjerenja putem tehnologije.

Primjer blockchain tehnologije u plaćanu

Recimo da 4 prijatelja, Ivan, Marko, Bruno i Ante odluče otići zajedno na piće. Nakon prijateljskog druškanja, kada je vrijeme platiti račun i razići se, Bruno odluči platiti račun. Nakon toga,  svi prijatelji odluče da će ravnomjerno podijeliti račun. Sljedećeg dana, Ante pošalje svoj dio računa natrag Bruni preko interneta (CashApp, AirBank ili nešto drugo) i njegova transakcija radi bez problema. Ivanova i Markova transakcija nije uspjela zbog nekih problema s bankom (netko je hakirao račun, prijeđen je dnevni limit ili tehničke poteškoće).

Umjesto korištenja novca, prijatelji odluče koristiti kriptovalute kako bi platili svoj dio računa. Radi jednostavnosti, recimo da se radi o Bitcoin kriptovaluti.

Recimo da Ivan, Marko i Ante svaki ima po 3 Bitcoina, dok Bruno ima 5 Bitcoina. Ivan pošalje Bruni 2 Bitcoina kako bi pokrio svoj račun. Prilikom slanja, kreiran je blok koji sadrži ime pošiljatelja, primatelja i količinu poslanih Bitcoina. Blok također sadrži informaciju koliko koji prijatelj posjeduje Bitcoina. Znači, nakon transakcije, Bruno će imati 7 Bitcoina, a Ivan će imati 1.

Nakon toga, Marko i Ante će poslati svoja 2 Bitcoina Bruni kako bi oni pokrili svoj račun. Kreiraju se novi blokovi prilikom obije transakcije koji sadrže detalje transakcije te koliko Bitcoina Bruno, Marko i Ante imaju u rezervi. Kreirani blokovi su međusobno povezano, pošto svi blokovi dijele poveznicu na prijašnji blok koji opisuje koliko Bitcoina svaki prijatelj posjeduje. Kreirana veza blokova je knjižica koju dijele sva 4 prijatelja.

Što bi se dogodilo da Ante pokuša poslati Bruni još 3 Bitcoina iako ima samo 1 Bitcoin? Transakcija neće uspjeti, pošto svi prijatelji imaju kopiju knjižice u kojoj piše da Ante ima samo 1 Bitcoin. Pomoću dijeljenja te knjižice, osiguravamo se od napada hakera. Hakeri neće moći pristupiti i promijeniti podatke u blockchain-u pošto svaki prijatelj ima kopiju knjižice te su podaci u svakom bloku šifrirani kompleksnim algoritmom koje smo prije spomenuli.

Vrste blockchain-a

Postoje 4 vrste blockchain mreža: Privatne, Javne, Dopuštene i Udružene

Privatne blockchain mreže

Privatni blockchain-ovi rade na zatvorenim mrežama i obično dobro funkcioniraju za privatne tvrtke i organizacije. Tvrtke mogu koristiti privatne blockchain-ove za prilagodbu svojih postavki pristupačnosti i autorizacije, parametara mreže i drugih važnih sigurnosnih opcija. Samo jedno tijelo upravlja privatnom blockchain mrežom.

Javne blockchain mreže

Bitcoin i druge kriptovalute potječu iz javnih blockchain-ova, koji su također igrali ulogu u popularizaciji tehnologije distribuirane knjige (DLT). Javni blockchain-ovi također pomažu u uklanjanju određenih izazova i problema, poput sigurnosnih nedostataka i centralizacije. Uz DLT, podaci se distribuiraju preko peer-to-peer mreže, umjesto da se pohranjuju na jednom mjestu. Za provjeru autentičnosti informacija koristi se konsenzusni algoritam; dokaz o udjelu (“Proof of Stake”,PoS) i dokaz o radu (“Proof of Work”, PoW) dvije su često korištene metode konsenzusa.

Dopuštene blockchain mreže

Ponekad poznate i kao hibridni blockchain-ovi, dopuštene blockchain mreže blokova su privatni blockchain-ovi koji dopuštaju poseban pristup ovlaštenim pojedincima. Organizacije obično postavljaju ove vrste blockchain-ova kako bi dobile najbolje od oba svijeta, a to omogućuje bolju strukturu pri dodjeljivanju tko može sudjelovati u mreži i u kojim transakcijama.

Udružene Blockchain mreže

Slično dopuštenim blockchain-ovima, udruženi blockchain-ovi imaju javne i privatne komponente, osim što će više organizacija upravljati jednom udruženom blockchain mrežom. Iako ove vrste blockchain-a u početku mogu biti složenije za postavljanje, nakon što se pokrenu, mogu ponuditi bolju sigurnost. Osim toga, udruženi blockchain-i optimalni su za suradnju s više organizacija.

Zaključak

Pokazalo se da je ideja o blockchain-ovima platforma na kojoj se može izgraditi ogroman niz aplikacija. To je još uvijek nova tehnologija koja se brzo razvija, ali mnogi su stručnjaci opisali potencijal blockchain-a da promijeni način na koji živimo i radimo kao sličan potencijalu javnih internetskih protokola poput HTML-a u ranim danima World Wide Web-a.

Za više informacija, posjetite blockchain.com