U novom intervjuu za virtualnu stvarnost razgovarali samo sa direktorom i osnivačem beogradske agencije za investicije i nekretnine Leskaroski – Real Estate & Consulting, Filipom Leskaroskim.
Leskaroski je jedan od rijetkih trgovaca digitalnim nekretninama na području Balkana, a kroz razgovor nam je pojasnio kako se investira, kakve su cijene bile nekad a kakve su sad, kako se može postati vlasnikom zemljišta u Decentralandu, i brojna druga pitanja. Čitajte u nastavku virtualne stvarnosti.
Recite nam više o sebi i opišite kako ste i kada ušli u trgovanje digitalnim nekretninama?
Leskaroski: Zovem se Filip Leskaroski, direktor sam i osnivač agencije za investicije i nekretnine
“Leskaroski — Real Estate & Consulting”, firme sa sedištem u Beogradu. Bavimo se premijum edukacijom u oblasti investicija i konsultantskom delatnošću pre svega u vezi sa nekretninama. Uz to sam i međunarodni konsultant za velike svetske banke na tržištu kapitala, tako da živim na relaciji Frankfurt-Beograd. Za trgovinu digitalnim nekretninama počeo sam da se interesujem krajem 2021. godine kada je bio poznati “hype” oko NFT (non-fungible token) priče. Tada sam uspostavio i prve kontakte na samom tržištu nekretnina u Decentraland metaverzumu, krenuo sam sa prvim ozbiljnijim analizama, traženjem najpogodnije nekretnine za moje potrebe, proučavanjem načina na koji DAO funkcioniše i slično. Naravno, interesovanje šire publike se ispumpalo u međuvremenu, ali moje mišljenje je da smo tek na početku razvoja cele priče. Ovo je samo predah do nekog sledećeg uzleta ovog tržišta koje će postati deo naše svakodnevice u jednom trenutku.
Šta je DAO i čemu služi?
Leskaroski: DAO je skraćenica od Decentralized Autonomous Organization, tj. decentralizovana organizacija koja upravlja metaverzumom. U konkeretnom slučaju Decentraland metaverzuma, DAO je vlasnik javnih površina poput puteva i zelenih trgova koji ne mogu da se kupe i prerastu u privatno vlasništvo. Korisnici platforme Decentraland kao vlasnici svih NFT-jeva u metaverzumu su ti koji mogu da glasaju u okviru DAO-a i svojim glasovima utiču kako će npr. njihovo okruženje izgledati. Na taj način, korisnici kroz DAO odlučuju od toga koji NFT-jevi su dozvoljeni kao odeća i obuća u metaverzumu, do toga da li će se grad širiti, kakve zgrade su dozvoljene ili zabranjene, ali i da li će prostori poput Dragon City-ja promeniti ime u nekom trenutku. Jednom rečju, DAO je decentralizovana javna vlast jednog metaverzuma.
Rekli ste da su cene nekretnina u Decentralandu u padu. Recite nam kakve su cene nekretnina bile na početku, a kakve su sada sredinom godine?
Leskaroski: Kraj 2021. godine i početak ove godine bili su neverovatno dobar period za Decentraland kada govorimo o investitorima koji su uložili novac u kriptovalutu MANA koja je zapravo jedina zvanična kriptovaluta ovog metaverzuma. Market cap MANA-e u tom trenutku prelazio je 2.2 milijarde evra, dok se poslednjih nedelja kreće između 1.5 i 1.7 milijardi evra. Kripto trend “medveda” odrazio se i na ovu kriptovalutu, te su cene nekretnina značajno pale u vrednosti samo kroz pad valute u odnosu na ostali fiat novac. Sa druge strane, posle prolaska prvog ikada održanog Fashion Week-a u Decentralandu u martu ove godine, interesovanje za digitalne nekretnine je splasnulo i otišlo u zapećak medijske pažnje. Tako, na primer, najjeftinija nekretnina u februaru 2022. godine cenjena je između 12,000 i 13,000 evra, dok danas najjeftinije nekretnine možete naći za 2,800 do 3,000 evra. Neverovatan pad se dogodio u samo šest meseci, što samo pokazuje koliko je ova vrsta imovine rizična, neregulisana i samim tim podložna oštrim promenama u vrednosti usled slabe likvidnosti. Generalno pravilo tržišta jeste to da, što manje kupaca i prodavaca učestvuje na tržištu, likvidnost je manja i jedan kupac može lakše da manipuliše cenama. Ne možemo govoriti o stabilnom tržištu digitalnih nekretnina dok god ovaj asset class ne bude bio regulisan i interesantan institucionalnim i retail investitorima.
Kada ste pomenuli Fashion Week, recite nam kako je uticao na cene virtuelnih zemljišta u metaverzumu?
Leskaroski: Fashion Week je otkrio mnogo bug-ova na samoj platformi, učesnici nisu mogli da čuju muziku uživo na događajima iako su bili na njima, dolazilo je do prekida prilikom programa i još mnogo toga sličnog se događalo. Pokušajte da pronađete članke o iskustvima ljudi i utiscima predstavnika brendova i modnih kritičara koji su pratili događaj. Prilično su pomešani. Od tada su cene nekretnina u padu, ali na taj trend nije uticao samo Fashion Week. Treba napomenuti da su građevine gde se održao Fashion Week posle događaja “porušene” i sada su mnoge od tih parcela na prodaju. I dalje je naziv tog district-a Fashion District, ali ostaje nam da vidimo da li će sledeća godina doneti ovaj događaj na istom mestu. Na kraju, generalno interesovanje za NFT-jeve je opalo tokom prethodnih nekoliko meseci i to takođe negativno utiče na cene nekretnina.
Što je Dragon City?
Leskaroski: Dragon City je kineska četvrt u Decentraland metaverzumu. Veoma živopisna četvrt na jugoistoku mape gde veliki broj investitora iz Kine poseduje parcele. Ono što je zanimljivo u poslednjih dvadesetak dana jeste to da ogroman broj parcela u ovom delu grada izlazi na prodaju, a posebno je to slučaj od kada su cene nekretnina u Decentralandu krenule da padaju.
Kako postati vlasnik zemljišta u Decentralandu? Objasnite nam ukratko proces.
Leskaroski: Pravilo koje važi za svaku parcelu u Decentralandu jeste da je svako zemljište zapravo NFT, tj. unikatan podatak koji se čuva na Ethereum blokčejnu. Vlasnik zemljišta se postaje tako što kupite neophodni broj MANA kriptovalute, povežete jedan od prihvaćenih wallet-a poput MetaMask-a ili Coinbase-a sa Decentraland profilom i tada možete da šaljete ponude prodavcima zemljišta. Sve parcele koje su na prodaju možete pronaći vrlo lako na mapi i označene su svetlo-plavom bojom, tako da za svaku od njih lako možete videti cenu i dati ponudu.

Čemu služi to virtuelno zemljište i šta na njemu možemo raditi? Ko ga sve može videti?
Leskaroski: Virtuelno zemljište može posetiti svaki korisnik koji se registruje na Decentraland platformi, a ono služi u različite namene. Zaista sam video mnogo toga u samom Decentralandu i ne možete da verujete koliko su ljudi kreativni kada govorimo o idejama za korišćenje svog zemljišta. Od toga da su napravili galerije u kojima prodaju svoju NFT umetnost, preko di-džejeva koji nude svoju muziku, agencija za nekretnine koje reklamiraju parcele svojih klijenata, ekspozitura brendova gde možete kupiti njihovu digitalnu i fizičku robu, sve do ogromnog korporativnog centra velike firme koji reklamira privlačenje novih mladih talenata iz Web 3.0 tehnologija. Zemljište možete koristiti i u druge namene poput izdavanja lokala drugim firmama, budući da je ono ograničeno jer Decentraland ima fiksno definisan broj zemljišta na 90,601 parcelu. Pregovarao sam skoro za jedno zemljište gde je vlasnik napravio gotove 3D modele koje je davao kao NFT zajedno sa zemljištem i mogu Vam reći da me je fasciniralo kojom brzinom je prodavao zemljište zbog te okolnosti i zajedničke ponude, te sam shvatio koliko kupcima znači pristup “ključ u ruke” čak i u virtuelnom svetu.

Inače, svi zainteresovani investitori u digitalne nekretnine mogu pronaći predstavništvo agencije “Leskaroski — Real Estate & Consulting” na koordinatama 69,-27 u Decentralandu, a o našim daljim poslovnim planovima u metaverzumu će biti blagovremeno obavešteni.
Šta je po Vašem mišljenju definicija kriptovaluta i koji wallet biste preporučili za start prosečnom korisniku?
Leskaroski: U Decentraland metaverzumu korisnici su za sada ograničeni na nekoliko poznatih wallet-a poput MetaMask-a i Coinbase-a, tako da tu nema mnogo izbora trenutno i treba koristiti samo wallet-e koji su 100% provereni na međunarodnom tržištu. Vodite računa o tome i zaista uradite detaljno istraživanje pre nego što se odlučite za bilo koji od ponuđenih.
Šta je NFT, a šta parcela? Po našim informacijama, neki poistovećuju NFT i parcelu, odnosno zemljište u Decentralandu. Da li je to tačno?

Leskaroski: Tačno tako, svaka parcela je ujedno i NFT. Najlakše je da non-fungible token iliti NFT shvatite poput barkoda kada govorimo o fizičkim proizvodima koje vidimo u marketima – svaki barkod je jedinstven i svaki od proizvoda ga poseduje kao unikatan zapis. Isti slučaj je i sa NFT-jevima, to je digitalni podatak upisan u blokčejnu koji može biti prometovan među ljudima na tržištu, ali ne može biti repliciran u istom obliku ili zamenjen za isti takav NFT jer je svaki za sebe unikatan. Na primer, Bitcoin je fungible zato što za jedan Bitcoin koji prodate u jednom trenutku možete kupiti drugi Bitcoin posle nekog vremena i novi Bitcoin koji ste kupili će biti isti kao onaj prvi. NFT-jevi su unikatni i ne mogu biti kopirani u istom obliku. Ono što je interesantno za parcele jeste to da ih i u realnom životu možemo posmatrati kao NFT-jeve. Da li postoje na planeti dva potpuno ista zemljišta, istog sastava, nagiba, oblika i performansi? Teško da ih možemo pronaći, svako zemljište je unikatno. Drugim rečima, kod nekretnina su digitalne nekretnine NFT-jevi, ali to su na neki način i fizičke nekretnine.
Kako srpska zajednica reaguje na metaverzum i investicije u njemu? Jeste li zadovoljni interesom lokalne sredine?
Leskaroski: Srpska zajednica reaguje pozitivno na metaverzum i ljudima ideja investiranja u njemu deluje kao da ima smisla. Sa druge strane, Srbija nije u Evropskoj uniji i još uvek postoje ograničenja za investiranje preko pojedinih menjačnica, tako da to otežava značajno proboj ovakvih ideja kod šire zajednice. Živeo sam dugo u inostranstvu i lično sam učestvovao u sličnim inovativnim investicijama van zemlje dok su se iste u Srbiji primile tek posle nekoliko godina kada se tržište bolje regulisalo. Sa te strane razumem ceo međunarodni proces u tim situacijama i znam da će budućnost doneti sve lakšu opciju ulaganja u metaverzum i iz Srbije. Ostaje nam samo da sačekamo dobre međunarodne regulative u ovoj oblasti jer su one ključ zaštite svih ulagača, tj. bez njih je bespredmetno govoriti o bilo kakvom prihvatanju ulaganja u metaverzum kod šireg spektra mikro investitora. Vreme će pokazati koji od metaverzuma će biti najbolje prihvaćeni od strane korisnika i to je trenutno pitanje od milion dolara na koje još uvek niko nema tačan odgovor jer smo na početku njihovog razvoja.
Povezani članci
U Poreču se održava 40. po redu – Promohotel
Zanimljiva VR edukacija održana za učenike u Osnovnoj školi Rovišće
U 2025. HUDI na čelu s Majom Blumenšajn uspostavlja ravnotežu hrvatskih medija i velikih tehnoloških kompanija