Što je Web 3.0 i koja vizija stoji iza toga?

Ako ovo čitate, onda ste sudionik modernog weba. Web s kojim se danas susrećemo puno je drugačiji od onoga prije samo 10 godina. Malo ljudi zna da je Internet kakvog danas poznajemo i koristimo prošao kroz dvije faze razvoja: Web 1.0 i Web 2.0.

Povijest razvoja interneta  

Web 1.0

Prvi začeci Web 1.0 dogodili su se otprilike između 1990. i 2004. godine. Sadržaj Web 1.0 uglavnom su bile statične web stranice u vlasništvu tvrtki, a interakcija između korisnika bila je gotovo nikakva. Pojedinci su rijetko proizvodili sadržaj, zbog čega je tadašnji web bio poznat po tome što je bio samo za čitanje.

Web 2.0

Razdoblje Weba 2.0 započelo je 2004. godine pojavom društvenih medija. Umjesto samo za čitanje, web je evoluirao u opciju za čitanje i pisanje. Umjesto da tvrtke pružaju sadržaj korisnicima, također su počele pružati platforme za dijeljenje sadržaja koji su generirali korisnici i uključivanje u interakcije između korisnika. Dok je Web 1.0 bio razgranat i neorganiziran, Web 2.0 je koncentriran oko par velikih platformi, kao što su Google, Facebook, Amazon itd. Te su platforme posjedovale vaše objave, podatke, pa čak i u neku ruku vas.

Polako dolazimo do nove ere interneta, te smo mu čak dali ime: Web 3.0 iliti Web3 ukratko. Ali što je Web3, koje koristi doprinosi u odnosu na prošle dvije verzije te kad ćemo ga vidjeti?

Što je Web3?

Web3 je naziv koji su neki tehnolozi dali ideji nove vrste internetske usluge koja je izgrađena pomoću decentraliziranih blochchain-ova. Ukratko: Web1.0 je čitanje, Web2.0 je čitanje i pisanje, a Web3 je čitanje, pisanje i POSJEDOVANJE.

Pojam je izvorno osmislio računalni znanstvenik i su-kreator Ethereuma Gavin Wood u objavi na svom blogu, “Uvid u moderni svijet” 2014. godine. Nazvao ga je “post-Snowdenovim” webom. (Edward Snowden i privatnost podataka bili su na naslovnicama prethodne godine).

Zagovornici predviđaju da će Web3 poprimiti mnoge oblike, uključujući decentralizirane društvene mreže, “play-to-earn” videoigre koje nagrađuju igrače kripto tokenima i NFT platforme koje omogućuju ljudima kupnju i prodaju fragmenata digitalne kulture. Idealisti među nama kažu da će Web3 transformirati internet kakvog poznajemo, preokrenuti tradicionalne vratare i uvesti novu digitalnu ekonomiju bez posrednika.

Temeljne ideje Web3 platforme

Iako je teško dati krutu definiciju onoga što je Web3, imamo nekoliko temeljnih načela koje vode u  njegovo stvaranje.

• Provjerljivost
• Nepouzdanost
• Samoupravnost
• Bez dopuštenja
• Distribuiranost i robustnost
• Državnički
• Izvorna ugrađena plaćanja

Web3 aplikacije se pokreću na blockchain-ovima, decentraliziranim mrežama mnogih peer-to-peer čvorova (poslužitelja) ili njihovom kombinacijom, koji  čine kripto-ekonomski protokol. Te se aplikacije često nazivaju dapps (decentralizirane aplikacije, „decentralized apps“) i vidjet ćete da se taj izraz često koristi u Web3 prostoru.

Kako bi se postigla stabilna i sigurna decentralizirana mreža, sudionici mreže (programeri) su poticajni i natječu se za pružanje usluga najviše kvalitete svima koji koriste uslugu.

Kada čujete za Web3, primijetit ćete da je kriptovaluta često dio razgovora. To je zato što one igraju veliku ulogu u mnogim od ovih protokola. Omogućuju financijski poticaj (tokene) za svakoga tko želi sudjelovati u stvaranju, upravljanju, doprinosu ili poboljšanju jednog od samih projekata.

Tokeni također uvode izvorni sloj plaćanja koji je potpuno bez obruba i trenja. Tvrtke poput Stripea i Paypala stvorile su milijarde dolara vrijednosti u omogućavanju elektroničkog plaćanja.

Ovi sustavi su previše složeni i još uvijek ne omogućuju pravu međunarodnu interoperabilnost između sudionika. Također zahtijevaju da predate svoje osjetljive informacije i osobne podatke kako biste ih mogli koristiti. Kripto novčanici kao što su MetaMask i Torus omogućuju vam integraciju jednostavnih, anonimnih i sigurnih međunarodnih plaćanja i transakcija u Web3 aplikacijama.

Razvojni aspekti Web3

Od mnogih koristi koje bi, u teoriji, Web3 omogućio svojim korisnicima, najbitnije su: vlasništvo nad podacima, pseudonimnost i pravu demokraciju

Vlasništvo nad podacima

Kada koristite platformu poput Facebooka ili Youtubea, te tvrtke prikupljaju, posjeduju i unovčavaju vaše podatke. U Web3, vaši podaci su pohranjeni u vašem kripto novčaniku. Sudjelovat ćete s aplikacijama i zajednicama na Web3 putem svog novčanika, a svoje ćete podatke ponijeti sa sobom kada se odjavite. Teoretski, budući da posjedujete ove podatke, također ćete moći odlučiti želite li ih unovčiti.

Pseudonimnost

Poput vlasništva podataka, privatnost je ugrađena u vaš novčanik. Na Web3, vaš novčanik je vaš identitet, koji nije lako povezati s vašim pravim identitetom. Dakle, iako netko može vidjeti aktivnost nečijeg novčanika, neće znati da je to vaš novčanik. Ukratko, osobni podaci su skriveni, ali su aktivnosti javne.

Demokracija

U Web3, aplikacije će pokretati decentralizirane autonomne organizacije (DAO). To znači da umjesto središnje administracije koja donosi sve odluke, odluke donose korisnici koji posjeduju tokene upravljanja, koji se mogu dobiti sudjelovanjem u održavanju ovih decentraliziranih aplikacija ili njihovom kupnjom.

U tradicionalnom poduzeću dioničari glasuju o promjenama u poslovanju, koje provodi CEO. U DAO-ima, vlasnici tokena mogu glasati o svim predloženim promjenama koje se trenutno implementiraju u programski kod DAO-a. To im je omogućeno putem pametnog ugovora ako su promjene odobrene. Budući da su DAO-i demokratizirani, svatko ima pristup izvornom kodu DAO-a.

Povezanost sa metaverzumom

Kao što su platforme poput Facebooka i YouTubea bile proizvod tehnološkog napretka koji je omogućio prijenos podataka i pohranu u oblaku, mnogi vjeruju da će metaverzum biti lice blockchain tehnologije. Pretvaranje Facebooka u Metu u listopadu signaliziralo je njegovu tranziciju iz Web2 tvrtke u tvrtku čiji je primarni fokus Web3.

U međuvremenu, metaverzumi poput Decentralanda i Sandboxa utjelovljuju narav i karakteristike Web3. To su virtualni svjetovi sastavljeni od fiksne količine virtualnog zemljišta, koje se ne može dodati niti oduzeti. Ljudi mogu kupiti zemlju i raditi s njom što žele: stvarati igre, trgovine i modne četvrti, prodavati oglase ili samo graditi kuću. (Snoop Dogg, na primjer, ima vilu u Sandboxu, iz koje organizira zabave i koncerte.)

Kako će regulacija funkcionirati?

Sam Bitcoin nikada nije bio reguliran jer je to vrlo teško učiniti s obzirom na činjenicu da nije u vlasništvu jednog subjekta. Međutim, tvrtke koje se na neki način dotiču kriptovalute, poput mjenjačnica, često se nađu pod nekom vrstom propisa.

Dakle, ako je Web3 usluga izgrađena na istoj teoriji decentralizacije kao Bitcoin, kako će joj regulatori pristupiti? Za sada, zemlje diljem svijeta još uvijek pokušavaju otkriti kako najbolje regulirati kriptovalute i povezane tehnologije. Web3 je dio tog razgovora.

Gavin Wood sugerira da će vlastima biti teško regulirati same Web3 usluge. Umjesto toga, moglo bi biti u “vlastitom interesu” aplikacije, u smislu njihovog proizvoda, da donese pravila koja su u skladu s regulatorima. Dodao je da bi regulatori mogli nastojati regulirati “korisnike usluge, a ne samu uslugu”.

Ima li nedostataka?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome koga pitate. Mnogi kažu da će tokeniziranje sudjelovanja na platformama poput Facebooka i Twittera stvoriti štetne poticaje za angažman pod svaku cijenu. Drugi, poput Elona Muska, pitaju se postoji li Web3 uopće.

Osim filozofskih neslaganja, postoji neizvjesnost oko toga može li se pravi Web3 stvarno tehnički postići. Skeptici tvrde da bi vrsta Web3 utopije koju često opisuju zagovornici zahtijevala upravo onu vrstu centralizacije protiv koje se bori.

Molly White je  jedna od Web3 skeptika koji svijet tehnologije drži na nogama. Softverska inženjerka vodi blog „Web3 Is Going Just Great“, otvoreni resurs koji razotkriva mračnu podlogu web3. White ažurira svoju stranicu u stvarnom vremenu s vijestima o prijevari i korupciji na tržištima NFT/kriptovaluta, kao i kritikama utjecaja ranih web3 igrača na gospodarstvo, kulturu i okoliš.

Ethereum, blockchain na kojem se većina toga temelji, je skandalozno neučinkovit. Transakcije su skupe i energetski intenzivne. Ljudi rade na rješenjima, uključujući aplikacije izgrađene na Ethereumu kako bi ga učinili učinkovitijim i prihvaćanje ugljično neutralnih blockchain-a kao što je Solana, ali ideja o sveopćoj aktivnosti blockchain-a nekima zvuči tehnički neizvedivo.

Zaključak

Ukratko, Web3 je bolja verzija interneta kojoj je cilj učiniti korisnike interneta suverenima. Jedan od njegovih ciljeva je pomoći korisnicima u kontroli načina na koji se njihove informacije dijele na internetu te kontrolirati tko profitira od njihovog sadržaja. U Web3 korisnici dobivaju naknadu za vrijeme i podatke koje potroše na internetu. Ideja je uzbudljiva, pošto Web3 ima izvorni sustav plaćanja u kojem pojedinci mogu slati plaćanja jedni drugima bez potrebe za bankama ili bilo kojom drugom trećom stranom.