XR, VR, MR, i AR? Znate li što znače sve ove “stvarnosti”

Virtualna stvarnost, proširena stvarnost, mješovita stvarnost, dorađena stvarnost – mnogo pojmova koji opisuju naizgled slične stvari. Zasigurno ste čuli bar neke od njih. Jeste li se ikada zapitali što oni znače? Koje su razlike među njima? Zašto postoji toliko puno „stvarnosti“?

Točne definicije ovih „stvarnosti“ još uvijek se konstantno mijenjaju kako se razvija ova vrsta tehnologije. Cijela priča je poprilično zamršena, pogotovo kada su u pitanju proširena, mješovita i dorađena stvarnost, jer dolazi do mnogih preklapanja, a granice između ovih različitih stvarnosti nisu oštre, već ulaze jedna u drugu.

U ovom članku pokušat ću vam pružiti što točniji kratak pregled svih stvarnosti, opisati ih pojedinačno te ih usporediti međusobno kako bih vam pružio što bolji uvid virtualni svijet.

Proširena stvarnost (extended reality-XR)

Započet ćemo priču s proširenom stvarnošću. Radi se o pojmu koji zapravo obuhvaća ostale oblike „stvarnosti“, a sam XR koristi se kao izraz koji povezuje te različitih vrste stvarnosti. U nju ubrajamo virtualnu stvarnost (VR), dorađenu stvarnost (AR) i mješovitu stvarnost (MR).

XR tehnologije funkcioniraju tako što proširuju stvarni svijet u kojoj se nalazimo na nekoliko različitih načina. Ovisno o tome na koji način XR modificira stvarni svijet, dobiva ime.

Sama proširena stvarnost je vrlo zanimljiv i koristan alat koji možemo koristiti u raznim aspektima naših života. Bilo da je riječ o radu na daljinu, treniranju za novi posao, online marketingu ili jednostavno zabavi i razonodi, XR nam pruža mogućnosti koje su donedavno bile gotovo nezamislive.

Hajdemo sada pogledati koje su razlike između stvarnosti koje ubrajamo u XR.

Virtualna stvarnost (virtual reality-VR)

Malo tko danas još nije čuo za virtualnu stvarnost. Ovo je upravo najčešći oblik u kojem nalazimo XR. Radi se o tehnologiji koja nam omogućava uspostavljanja interakcije s potpuno digitalnim, umjetno stvorenim svjetovima. Možemo ih smatrati interaktivnim paralelnim svjetovima koje možemo posjetiti i boraviti u njima.

Važno je ovdje napomenuti da je takav jedan svijet u potpunosti umjetan. Stvoren je digitalno i svi objekti koji se nalaze u njemu, uključujući vašeg avatara, su također umjetni i digitalno stvoreni.

Kako bi pristupili jednom takvom virtualnom svijetu, trebat će vam VR naočale. To su razni uređaji koji služe za prikazivanje virtualnih svjetova. Nadalje, bit će vam potrebni kontroleri pomoću koji ćete moći komunicirati s raznim virtualnim objektima koji se nalaze u virtualnom svijetu kojeg posjećujete.

Virtualna stvarnost danas se koristi primarno za zabavu u obliku raznih videoigara. Međutim, postoje i razna druga polja u kojima VR ima budućnost. Kao primjer možemo uzeti uporabu VR-a u treningu i edukaciji. On je u pravilu jako pogodan za takvu uporabu jer vam omogućava osposobljavanje za opasne poslove i pruža mogućnost da pogriješite bez neki većih posljedica za sebe ili druge. Ako vas zanima, ovdje možete pročitati o tome kako su bivši studenti s Harvarda organizirali godišnje okupljanje u metaverzumu.

Dorađena stvarnost (augmented reality-AR)

Dorađena stvarnost je danas najrašireniji oblik proširene stvarnosti. Možda niste ni svjesni, ali šanse su velike da ste se već prije susretali s ovom tehnologijom, a da niste ni znali da je riječ o AR-u. Kako je to moguće?

Dorađena stvarnost, kako samo ime nalaže, je tehnologija koja služi dorađivanju stvarnosti. Za razliku od virtualne stvarnosti, AR uzima stvarni svijet te u njega ubacuje digitalno stvoren sadržaj. AR aplikacije ubacuju virtualne vizualne i druge informacije u stvarni svijet kako bi ga unaprijedile, bilo to estetski ili na neki drugi način.

Dorađena stvarnost je danas je vrlo dostupna. Najlakše joj je pristupiti putem pametnih telefona. Dobar primjer AR-a su Snapchat filteri (ili u bilo kojoj aplikaciji koja pruža ovaj tip usluge). Oni uzimaju vaše lice koje se nalazi u stvarnom svijetu i preko njega stavljaju razne virtualne objekte ili ga promijene na neki način. Mobilna igra Pokémon GO je također primjer dorađene stvarnosti.

Osim pametnih telefona, danas se ulaže u razvoj AR naočala (još ih se naziva „pametne naočale“) koje u sebe imaju ukomponiranu AR tehnologiju. One nude dodatne mogućnosti jer nam, ako pomoću njih pristupamo AR-u, ruke ostaju potpuno slobodne.

Dorađena stvarnost se, slično kao VR, može primijeniti na mnoga područja, poput edukacije i zabave. Valja napomenuti da AR ima potencijalno veliku ulogu budućnosti navigacije. U jednom trenutku moći ćete koristiti kameru na svom mobitelu kako bi skenirali zgrade ili pratili virtualne strelice i tako se lakše snašli u prostoru.

Ako vas zanima više o AR-u u zabavi i razonodi, možete pročitati naš članak o zanimljivoj AR knjizi Legend – Between Gods.

Važno je napomenuti da se dorađena stvarnost nalazi na spektru mješovite više o tome u sljedećem odlomku.

Mješovita stvarnost (mixed reality-MR)

Kod mješovite stvarnosti je situacija nešto kompliciranija. Sama definicija MR-a je poprilično fleksibilna, ali u osnovi je riječ o kombinaciji virtualne i dorađene stvarnosti. U MR-u možemo uspostaviti interakciju i s virtualnim i sa stvarnom objektima. Ona kombinira virtualne i stvarne objekte te tako stvara nova virtualna okruženja u kojima nalazimo i virtualne, umjetne objekte i objekte iz stvarnog svijeta koji su simulirani u virtualnom.

Najlakši način da shvatite što je mješovita stvarnost je da vam damo jedan konkretan primjer koji se nalazi u našem opširnijem članku o MR-u (ako vas zanima više, link se nalazi na početku ovog odlomka).

„Zamislite da sjedite u svojoj sobi ili uredu. Nosite MR hedset. Pomoću njega možete komunicirati s digitalnim sadržajem, poput podijeljenog dokumenta koji se putem clouda ažurira u stvarnom vremenu ili digitalnog 3D prototipa na kojem trenutno radite i s kojim možete eksperimentirati. Istovremeno, dok radite s virtualnim objektima možete vidjeti sve fizičke predmete koji vas okružuju u stvarnom svijetu poput stolova i stolaca i možete na njih odlagati digitalne objekte.“

Ljudi često miješaju mješovitu i dorađenu stvarnost. One se čine sličnima, a u određenim aspektima i jesu. Možemo reći da je dorađena stvarnost dio mješovite stvarnosti. Vjerojatno se sad osjećate malo zbunjeno, no ubrzo će vam biti jasnije.

Naime, mješovita stvarnost je zapravo spektar stvarnosti koji se nalaze između stvarnog svijeta i virtualne stvarnosti. Ovisno o tome koliki je dio neke stvarnosti virtualan, njoj na temelju toga dodjeljujemo ime koje to opisuje.

Drugim riječima, ime „dorađena stvarnost“ govori nam da se radi o primarno stvarnom svijetu koji je obogaćen malim udjelom virtualnih objekata. Možemo to gledati kao svijet koji je sačinjen od 75% stvarne komponente i 25% virtualne komponente. Ovo se manifestira u obliku virtualnih objekata u stvarnom svijetu.

S druge strane nalazi se dorađena virtualnost. To je svijet koji je primarno virtualan, a obogaćen je malim udjelom stvarnih objekata (koji su digitalno simulirani). Ovo možemo gledati kao svijet koji je sačinjen od 25% stvarne komponente i 75% virtualne komponente. Ovo se manifestira kao stvarni objekti u virtualnom svijetu.

Valja imati na umu da se imena „mješovita stvarnost“ i „dorađena virtualnost“ često koriste kao sinonimi, pa ćete tako često naići na izraz mješovita stvarnost, a da je zapravo opisana dorađena virtualnost.

Mješovita stvarnost se, kao i ostale, može koristiti za različite stvari. Možda najznačajniju primjenu MR bi mogla ostvariti upravo poslovnom svijetu za rad na daljinu, pri kojemu bi mogla omogućiti real time suradnju na daljinu s dva različita kraja svijeta. Na primjer, mogli bi imati doktore koji operiraju u Zagrebu, a pri tome im pomažu stručnjaci iz Japana ili SAD-a.

Za kraj

Kao što i sami vidite, trenutne definicije koje danas imamo za ove razne vrste stvarnosti su poprilično zamršene. Lako dolazi do zabune i miješanja ovih pojmova.

Nadam se da vam je ovaj članak bar malo olakšao život i poboljšao razumijevanje kada su u pitanju proširena stvarnost i njene razne inačice.